Странице

недеља, 26. јануар 2014.

Radna filozofija za nastavnike



Ukoliko neko od nastavnika nije napisao svoj portfolio verovatno ne zna da ga na kraju balade o seminarima i ličnim postignućima čeka esej o njegovoj ličnoj filozofiji rada u školi. Do te tačke sve je prilično jasno jer podrazumeva popunjavanje ličnih podataka i popisivanje edukacija kroz koje smo prošli. Naravno stvari se značajno komplikuju kada shvatimo da sertifikata sa nekih seminara nema, iako su obećani zajedno sa brojem sati koje nose. Međutim u poslednje polje formulara treba upisati naša verovanja, uverenja i stavove o poslu koji obavljamo - radnu filozofiju. Mnogima će ovde zatrebati smernice. Ja sam u te svrhe malo "pročešljala" internet a rezultati istrage biće izloženi ovde dok će primer radne filozofije biti dat u nekom narednom tekstu na blogu.


Početak je najteži


Radna filozofija? Šta li je to? Imam li tako šta? Odgovor je: imate je, bez obzira da li ste toga svesni ili ne. Čak i ako ne radite dugo imate iskustva sa školovanjem iz ugla učenika, imate svoje stavove o tome šta je u obrazovanju dobro a šta ne, kakav nastavnik je dobar nastavnik. Posebno se potrudite i prisetite se baš tih, dobrih nastavnika, probajte da se setite šta je to bilo dobro kod njih: način objašnjavanja, odnos sa učenicima, primeri, humor na nastavi, visoko stručno znanje. Vaši stavovi o obrazovanju, znanju, učenju, načinima koji su dobri da se znanje prenese kao i vaše shvatanje svrhe podučavanja, jesu vaša radna filozofija. Radnu filozofiju možemo shvatiti i kao niz ciljeva koje sebi postavljamo u vezi našeg načina rada i odnosa prema učenicima. Možemo je shvatiti i kao motivaciono pismo. Zamislite da negde aplicirate za radno mesto nastavnika a direktor vam traži da napišete razloge zašto volite da budete nastavnik i koji su vam ciljevi u tom poslu. Ukoliko i dalje nemate ideju kako početi, probajte da razbijete sebi jedno veliko pitanje: “Koja je moja radna filozofija?” na mnogo manjih:

  

Ako još niste dobili ideju promislite o stvarima koje niste voleli kod svojih nastavnika pa pišite o suprotnim karakteristikama ili ponašanjima.
Cilj koncipiranja strategije učenja bio bi (osim da popunimo portfolio) da osvestimo svoj pristup podučavanju i učenju uopšte kao i odnos prema učenicima, zatim da se potrudimo da formulišemo jedan pozitivan pristup profesiji.

Ovo nastavnici čine na dva načina, tačnije postoje dva pristupa pisanju radne filozofije:
1. Usmerenje na predmet koji nastavnik predaje, fokus na specifičnosti predmeta, praktični primeri.
2. Širi pristup koji se zasniva na nastavnikovim generalnim idejama i ciljevima, fokusiran je na studente više nego na predmet koji uče u učionici.

Nema pravila koji je pristup bolji, treba izabrati onaj koji nam više leži. Možda je lakši drugi pristup za društvene nauke a prvi za jezike i prirodne nauke jer su sami predmeti konkretniji pa je možda bolje i sebe kao nastavnika prikazati kroz specifičnosti predmeta. Opet možda ovaj pristup odovara i nekom nastavniku sociologije, nema pravila.

Forma radne biografije
takođe ima dva najčešća oblika:
a. Napisana je u obliku liste, po pasusima koji posebno govore o pojedinim stavovima, vrednostima, metodama u poučavanju učenika i procesu učenja. Opštje su, najčešće pisane u prvom licu jednine i često uključuju niz konkretnih prmera.
b. Napisana je kao redovan tekst, formalnijeg tona, obuhvata stavove autora o poslu nastavnika. Sadržaj je više orijentisan na zadatak koji nastavnik obavlja i specifičniji, više je u zavisnosti od predmeta o kom je reč.
 
Racionalan pristup


Pozabavite se prethodnim, malim istraživanjem. Razmislite o tome kakvi su vam učenici, koje su im potrebe pa pišite prilagođeno svojoj situaciji. Razmislite o samoj instituciji u kojoj radite. Koliko je velika, ima li učenika sa posebnim potrebama, ima li mnogo različitih nacionalnosti, kolike su grupe učenika, kakve sve aktivnosti postoje u školi, koji su planovi škole (misija i vizija iz razvojnog plana). Pogledajte da li je neko iz škole već napisao radnu filozfiju i kako ona izgleda. Pogledajte sajt škole, da steknete neki opšti utisak šta je važno za tu instituciju. Na primer u školi koja ima puno mašinskih zanata teško da će realno zvučati cilj da postignete visoko teorijsko znanje iz nekog opšteg predmeta i povedete nekoliko učenika na takmičenje. Postoji šansa ali je vrlo mala ovde je bolje stavljati konkretnije ciljeve vezane za mogućnosti i interesovanja učenika.

Filozofija nije biografija

Nemojte prepisivati svoju biografiju u radnoj filozofiji. Nemojte pisati kako ste pet godina predavali psihologiju u sednjoj školi u Nekom Mestu nego napišite kako je to učinilo da budete bolji nastavnik, šta ste tamo naučili o sebi kao predavaču. Ovde nije važno koje ste sve edukacije prošli i na kojim radnim mestima radili već kako je to poboljšalo vaš rad.

Dajte primere

Možete vaše ciljeve potkrepiti primerima. Želite da učenici imaju slobodu da međusobno diskutuju u učionici. Dajte primer kako ćete to postići. Izbegavate stvaranje idealnih slika kod čitaoca. U vašoj učionici sve će biti divno i krasno. To nije realna slika. Izbegavajte ono što se podrazumeva sem ako nemate nešto novo da kažete o tome. Ako napišete da želite da razvijate saradnju u učionici onda napište i kako jer tu se krije razlika između vas i ostalih. Svi bi mi da učenici sarađuju u procesu učenja ali kako vi to postižete? Razmislite o ciljevima vašeg predmeta i kako doći do njih. Napišite sredstva ili metode pomoću kojih ćete ostvariti ciljeve.


Pametno napisano

Pazite na greške. Svih tipova. Pazite da je sadržaj smislen, gramatika ispravna i pravopis dobar. Ovakve greške, ukoliko vam promaknu, kvare utisak i vaš trud iako sadržaj može biti jako dobar. Zamolite nekoga ko je iskren prema vama da pročita vašu radnu filozofiju. Pitajte ga kako mu zvuči i razmotrite zamerke. Ostavite tekst nedelju dana sa strane pa ga onda ponovo pročitajte i prepravite ako je potrebno. 

Preuzeto sa: http://www.orbus.be/bosanski_jezik/images/podvucen-tekst.gif

Vodite računa i da radna filozofija ne bude predugačka, naročito ako se teško čita, ako vam stil pisanja nije dinamičan. Neko je pravilo da broji od 250 do 750 reči ali u koliko ima potrebe može biti duža. Idealno treba napraviti i kraću i dužu verziju kao i užu i širu verziju. Dakle prave bubalice među nastavnicima napraviće jednu verziju radne filozofije koja je opširna, u kojoj stoji sve što želimo reći i jednu koja je sažetak ove. Zatim jednu koja je orijentisana na predmet koji predajemo i drugu (tj. četvrtu) orijentisanu generalno na posao nastavnika.
  
Učenci su centar priče 

“Moji učenici kažu da sam najbolji porfesor koga su imali” – ovo je loš način da se prezentuje radna filozofija. Niste vi zvezda u ovom slučaju, niti vaše metode, niti vaši uspesi, ni vaš nivo obrazovanja a ni vaša ličnost. Centar su učenici, tačnije ovo treba da bude priča o tome kako sve pobrojano utiče na vaše učenike. Onaj ko čita vašu radnu filozofiju treba da stekne utisak kakvi ste u učionici, u radu sa učenicima. Pri tome treba paziti da ne preteramo u prikazivanju svojih kompetencija i raznovrsnostima u načinu rada. Ne postoji nastavnik supermen koji može da svima drži pažnju, sve motiviše na rad, svima zasluženo upiše petice, nema nikada problem sa disciplinom učenika ili svojom nastavnom metodom. Kada neko pročita kako ste idealni i obrazovani i uspešni, pomisliće da ne postojite. Ne pište negativno o učenicima. Ne pominjite kako su nemirni, kako su nepismeni ili neodogovrni čak i ako to mislilte. Ovo će posebno loše delovati ako pišete isključivo pozitivno o sebi. Ovakav kontrast ne ide vam u prliog! Radije pokažite entuzijazam u odnosu na učenike i podučavanje. Možete navesti i neke svoje greške (ne moraju se izbegavati) ako posle naznačite šta ste iz njih naučili, kako su vam pomogle.

Budite ono što jeste


Kada neko bude čitao vas uradak osetiće se da li je autentičan ili ste “šminkali”, preuveličavali, pisali iskreno. Iskren pristup stvara poverenje kod čitaoca.
Da citiramo Dr. Seuss-a (ukoliko je to moguće učiniti adekvatno) "Danas ti si Ti i to je istinitije od istine. Nema nikog živog ko je više tiastiji nego što si to Ti." Ovu sopstvenu originalnost treba iskoristiti i u pisanju filozofije.



Preuzeto sa: http://larrybroughton.net/wp-content/uploads/2012/01/Dr-Seuss-Youer-Quote.png

Ukratko

 
Radna filozofija treba da sadrži vaša verovanja, uverenja i stavove o vašem poslu, poslu nastavnika i procesu učenja. Dobro je da sadrži primere kako ćemo pobrojano pretočiti u praksu. Kada počnete sa pisanjem prvo napravite nacrt, zatim ga polako nadograđujte. Razmislite o formi i strategiji pisanja, usmerite se ili na predmet ili pišite generalno o pozivu. Kada navedete svoje ciljeve, šta je to što želite da postignete u učionici, navedite i primere kako to želite da postignete. Imajte u vidu i vaspitni i obrazovni aspekt posla. Imajte u vidu karakteristike škole u kojoj radite. Kada napišete ovaj tekst ostavite ga neko vreme sa strane pa ga dopunite i popravite. Dajte nekome neutralnom da ga pregleda, uzmite zamerke u obzir. Napišite nekoliko verzija pa izaberite onu koja vam se posle neke vremenske distance najviše dopada. Filozofija nastavnika, jednom napisana, nije nepromenjljiva. Kako vaše iskustvo raste i menjate se, menja se i vaša filozofija. Filozofije su obično duge 2 -3 kucane stranice ali mogu biti i kraće i duže ako za to postoji razlog. Kod nas one se pišu u okviru portfolija nastavnika a van zemlje služe i prilikom zapošljavanja, što vremenom možemo očekivati i kod nas.

Ne postoji formula, recept za pisanje filozofije rada jer koliko je nastavnika toliko je i filozofija nastave. 


Iz ličnog iskustva mogu da kažem, tražeći pozitivne efekte pisanja filozofije rada, da mi je pisanje pomoglo da osvestim i atikulišem ono što svakodnevno radim, da me je nateralo da razmislim o pojedinim aspektima svog rada i definišem precizno svoj odnos prema njima. Takođe po prvi put morala sam jasno definisati svoje ciljeve u radu sa učenicima što u opšte nije loše jer kada znate kuda idete lakše ćete naći trasu i prevozno sredstvo.

Evo jednog profesora čija je radna filozofija pre svega poštenje i marljivost.


Slika kolege supermena preuzeta sa:
http://2.bp.blogspot.com/_7p0Y1PPIDJY/SwRBJQe2ofI/AAAAAAAACz0/26RFH664UQM/s1600/DSC_0061.JPG

Нема коментара:

Постави коментар